Vrste drveća
LISTOPADNO DRVEĆE
Lipa
Do 30 (40) m visoko, domaće drvo, čija krošnja može biti široka 12-20 m. Listovi u jesen žute boje. Cveta početkom juna.Otporna na gradske uslove. Medonosna i lekovita. Živi do 500 godina. Daje jaku hladovinu. |
Divlji kesten
Može biti visok do 30 m i širok do 15 m. List prstasto deljen, u jesen dobija žutu do smeđu boju. Glavni ukras ovog drveta su beli cvetovi, skupljeni u piramidalnu cvast dužine do 30 cm. Vreme cvetanja maj. |
Srebrnolisni javor
Krošnja mu je okruglasta, listovi su mu sa jedne strane zeleni a sa druge srebrno zeleni. Raste do 20 m, pogodan je kako za pojedinačnu sadnju tako i za formiranje drvoreda. |
Gorski javor
Do 30 (40) m visoko drvo, široko ovalne krošnje, promera 10-15 m. Dostiže starost od 400 godina. Listovi dugo u jesen ostaju zeleni, pred opadanje – žuti. Raste do 80 cm godišnje.Pogodan za drvorede, parkove, padine, vetrozaštitu... |
Platan
Brzorastuće drvo visine 25-35 m, široko ovalne krošnje promera i do 20 m. Doživi 500 godina. Lišće u jesen dobija žutu do smeđu boju. Preko zime ga krase plodovi smeđe boje, oblika ping pong loptice. Često korišćen u drvoredima. |
Crveni hrast
Drvo visine oko 15-23 m, široko zaobljene krošnje, širine oko 20 m, masivnih grana, sklon granaju u blizini tla. Loše podnosi kako sušu, tako i plavljenje. Dobro podnosi zasenu i zagađenost vazduha. Prilično brzo raste, 60 cm godišnje. Odgovaraju mu veliki prostori. |
Breza
Biljka izuzetne lepote, visine do 30 m, rastresite, prozračne krošnje, širine 6-10 m. List u jesen zlatnožut. Doživi 100-120 godina. Prirast 40 cm godišnje. Koristi se za drvorede i vetrozaštitne pojaseve. Sadi se pojedinačno ili u grupama. |
Žalosna vrba
Najpoznatije žalosno drvo. Dostiže visinu do 20 m i istu toliku širinu. Grane žute, spuštaju se do tla. Slikovita biljka pogodna za pojedinačnu sadnju. Deluje upečatljivo posa|ena na travnjaku, ili uz vodenu površinu. |
Likvidambar
Do 45 m visoko, svetloljubivo, brzorastuće drvo, List petorežnjevit, tamnozelen, u jesen raskošno karmin crvene boje. Izuzetno dekorativno, drvoredno i parkovsko drvo, pogodno i za veće vrtove. |
ČETINARI
Jela
U prirodi raste na polusenovitim položajima visokih planina, kako navodi i Vergilije: 'Abies in montibus altis'. Dostiže visinu do 50m. Zahteva nezagađen vazduh, visoku vazdušnu vlagu, veliku količinu padavina, duboka, sveža tla i mala temperaturna kolebanja. |
Smrča
Visine 40(50)m, piramidalne krošnje promera do 8m. četine tamnozelene, bodljive, šišarice do 20cm, smeđe, viseče, dekorativne. Popularno novogodišnje drvce. |
Pančićeva omorika
Najelegantniji i najlepši evropski četinar. Biljka piramidalne, izuzetno vitke krošnje, prečnika do 3m i visine do 30 (50)m. četine jasno zelene, sa naličja beličaste. |
Crni bor
Južnoevropski četinar, visine do 20(40)m, široko kupaste do kišobranaste krošnje promere i do 10m i tamnozelenih četina. |
Beli bor
Biljka evrosibirskih prostora, visine do 25(40)m, piramidalne do kišobranaste krošnje širine do 6m, četine plavozelene. Pogodna za parkove i veće vrtove. |